Skip to content

KUKURUZ (Zea mays L.)

Poreklom iz Centralne Amerike, iz oblasti Meksika, kukuruz se smatra prvom kultivisanom žitaricom na svetu: njegova domestikacija obavljena još pre 9000 godina. Robusna jednogodišnja biljka, čija visina može dostići i 2 m, karakteristična je po visokim i snažnim člankovitim stabljikama i široko lancetastim listovima. Svaka stabljika sadrži i muške i ženske cvetove, pri čemu su muški smešteni na vrhu i grupisani u metličaste cvasti, dok su ženski cvetovi smešteni u pazuhu donjih listova, između lisnih omotača i stabljike. Ženski cvetovi su sakupljeni u klasove, sadrže karatkteristične izdužene žigove, bledožute i končastog oblika, koji se u narodu nazivaju „kukuruzna svila“. Plod je klip koji sadrži oko 600 beličastih ili žutih semenki. Pripada porodici Poaceae.

Procvat civilizacija Inka, Maja i Asteka zasnovan je na kultivaciji i uzgoju kukuruza

Širom Američkog kontinenta, kukuruz je bio veoma poštovana biljka, i smatran je darom bogova, a simboli kukuruza pratili su božanstva svih domorodačkih religija. Majansko božanstvo, Hun Hunahpu, predstavljano je sa izduženom glavom koja podseća na kukuruzni klip i kosom stilizovanom u obliku metličastih cvasti. Na svim sačuvanim skulpturama, astečka boginja zemljoradnje, Chicomecoatl, u rukama drži klipove kukuruza, a kukuruz je poštovan i u religiji Inka.

U Evropu je kukuruz donet početkom XVI veka i odatle se njegova kultura proširila na ostale kontinente. U savremeno doba, kukuruz je žitarica čija proizvodnja na svetskom nivou daleko premašuje sve ostale žitarice. Osim kao osnova ishrane, kukuruz je i važna industrijska biljka: koristi se kao stočna hrana, za proizvodnju alkohola, kukuruznog sirupa i skroba, a iz kukuruznih klica ekstrakcijom se dobiva ulje.

Osim kao jedna od osnovnih žitarica, kukuruz je poznat i kao lekovita biljka

Plod kukuruza sadrži veliku količinu skroba, flavonoide, glikozide i sluzi, dok je ulje kukuruznih klica bogato nezasićenim omega 6 i 9 masnim kiselinama. Za razliku od pšeničnog, kukuruzno brašno ne sadrži gluten. Skrob dobiven ekstrakcijom kukuruznog zrna (Amylum maidis), osim što se koristi u prehrambenoj industriji, važna je farmaceutska sirovina koja se zbog svojih fizičkih i hemijskih osobina koristi kao pomoćno sredstvo za izradu složenih faramaceutskih oblika – kapsuliranih lekova, tableta i dražeja.

Kao lekoviti deo biljke u fitoterapiji se koristi kukuruzna svila (Maydis stigmata) koja od aktivnih sastojaka sadrži etarsko ulje, masno ulje, amine, polifenole, saponine, alantoin, flavonoide, fitosterole, glikozide, soli kalijuma, kalcijuma i natrijuma, fosfor, mangan, salicilnu kiselinu, silicijumovu kiselinu, vitamine C i K.

Kukuruzna svila i kukuruzno brašno se tradicionalno koriste u narodnoj medicini

Usled poznatog diuretičnog efekta upotrebljava se za ublažavanje edema i otoka, kod retencije mokraće, prisustva kamena u mokraćnim putevima, gihta i reumatizma. Koristi se i za umiruje urinarnih tegoba koje prate cistitis, bolesti bubrega i poremećaj funkcija jetre ili prisustvo kamena u žuči. Kaša od kukuruznog brašna koristi se spolja za obloge za otklanjanje modrica i kod opekotina, a kukuruzno brašno pomešano sa rakijom se koristi u oblogama za sniženje povišene telesne temperature.

Čaj od kukuruzne svile koristi se i u savremnoj fitoterapiji 

Laboratorijskim istraživanjima i kliničkim studijama potvrđena su diuretična svojstva aktivih sastojaka kukuruzne svile. Takođe su dokazana i anti-oksidativna i anti-inflamatorna svojstva, kao i efekat sniženja nivoa šećera u krvi.

Obzirom na diuretična svojstva, kukuruzna svila je čest sastojak čajnih mešavina namenjenih za upotrebu kod hipertenzije, kod bolesti prostate i urinarnih tegoba, kod otoka i reumatskih bolesti, i čajnih mešavina za mršavljenje i ublažavanje celulita.

Čaj takođe povoljno deluje i na regulisanje varenja, a obzirom na mnoštvo mineralnih materija povoljno deluje na oporavak rekonvalescenata, osoba koje pate od astenije, a deluje i kao preventiva razvoju kardiovaskularnih bolesti. Usled sadržaja vitamina K upotreba se preporučuje i kod produženih krvarenja, dok se za spoljnu upotrebu preporučuje kod čireva.

Za sada nema prijavljenih podataka o neželjenim efektima čaja od kukuruzne svile ili njegove interakcije sa lekovima, tako da bi se upotreba uz redovnu terapiju mogla smatrati bezbednom.

*****

U našem proizvodnom programu je Čaj od kukuruzne svile, a kukuruzna svila ulazi u sastav Čaja kod upale mokraćne bešike (broj 18) i Čaja kod uree u krvi (broj 64). Kukuruzni skrob se koristi kao pomoćno sredstvo u izradi PALISEPT kapsula, BILAX-D kapsula, ODOVAL-S kapsula i SILYMILL kapsula.

This Post Has 2 Comments

    1. Poštovani Momčilo, najlepše Vam se zahvaljujem na komentaru. Porodica biljaka Poaceae obuhvata više od 12000 vrsta tako da kukuruz koji se danas gaji ima mnogo predaka i „srodnika“ od kojih se poneki tretiraju kao korovske biljke, obzirom da smanjuju prinose kulture kukuruza namenjenog za ljudsku upotrebu. Ipak, te iste korovske biljke, su važna hrana životinjama i pticama i njihovo postojanje doprinosi održanju ravnoteže u prirodi.

Ostavite odgovor na Momčilo B. Šutić Odustani od odgovora

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Back To Top